Odnos prema radu i medjusobno upoznavanje ucenika

Dating > Odnos prema radu i medjusobno upoznavanje ucenika

Click here: ※ Odnos prema radu i medjusobno upoznavanje ucenika ※ ♥ Odnos prema radu i medjusobno upoznavanje ucenika

Svako strucno vee i aktiv u programu rada skole planirao je jedan ugledni cas ili jednu strucnu temu koju realizuju zaposleni u ustanovi. Sergiev zavrsava bogosloviju i u svom oprostajnom govoru zahvaljuje se uciteljima za neprocenjivo znanje kojim su njegov razum i srce formirani; zahvaljivao se na cestitosti, kojoj su ga ucili, kao trajnoj zivotnoj vrednosti. Oktobarska revolucija u Rusiji 5 1454. Ulazak u ovaj teren nije jednostavan.

Pisac ko stvoren za Mhejla. Redakcija i urednistvo magazina www. Racunovodstvo-Racunovodstvo preduzeca u tranziciji 9146. Ove novine su bolje, moze u njih vise da se uvije. Prva opcija mi je da za dva-tri dana stupim u kontakt sa tim porodičnim prijateljem koji radi u Švajcarskoj. Stoga je sila pritisak je sila po jedinici povrsine , koja zbog pritiska djeluje na donju stranu prema gore vea po intenzitetu od sile koja deluje na gornju stranu u smeru prema dole. Poruka od: PingvinPatuljak za Jul 25, 2012, 06:39:38 pm ma i tihi don sam pogledao, gerasimova, roman teško teško kako sada stvari stoje, jer mi naviru toliki drugi, makar čak vjerujem da mi ne bi bilo loše. Kako je bilo lijepo biti jedan od nekoliko miliona muslimana koji u bijelim ihramima na Arefatu stoje ponizno pred svojim Gospodarom, koji tavaf cine oko Kabe, najodabranije Allahove kuce, Kible ummeta koji izgovaraju telbiju i koji priznaju svoju nemoc i Allahovu dz. Povremeno vas muci nostalgija i lepo vam dodje da sednete na prvi avion i odletite pravo do rodne grude, pa sta kosta da kosta. A ta zloupotreba o kojoj oni pričaju - iz njihovog ugla, činjenica da sam ja iz Izveštaja o radu škole i Godišnjem planu rada izvukla korisne informacije koje mi omogućavaju da postavljam suvisla pitanja - za njih je to zloupotreba. Dzenaza ce biti obavljena u Gusinju 8-og februara.

Roditeljima se izrazava zahvalnost za ucese bilo zahvalnicom na panou ili prireivanjem male svecanosti. Tendencija da se prenosi sve više i više znanja koje nije povezano sa svetom u kojem učenik uči — Huserl ga je nazao Lebenswelt — može biti uzrokovano naučnom orijentacijom u podučavanju i problematičnim pluralizmom naučnog sveta. To mozete proveriti tako sto je kupite i probate. Marković Rustema Omer 1933 - 2010 6.

Notepad - Reformski obrazovni krugovi u saradnji sa Savezom ucitelja Republike Srbije Forumom beogradskih osnovnih skola Pedagoskim drustvom Srbije nastajanje Vodica omoguio je Fond za otvoreno drustvo Prireivai i koautori Snjezana Mrse Slobodanka Bozovi Natalija Pani Evgenija Jokanovi Milena Jerotijevi Gordana Nikoli Zorica Pani Autorski timovi po obrazovnim oblastima Slobodanka Bozovi, Tatjana Velimirovi-Paraca, Dejan Boskovi, Ivan Fink i Edita Sakali Natalija Pani, Jelena Dimitrijevi, Danica Pavlovi i Snezana orevi Evgenija Jokanovi, Radmila Gosovi, Gordana Josimov, Dusanka Jerkovi i Dragana Bosnjak Milena Jerotijevi, Drinka Gutesa Savi, Suzana Popovi Ickovski, Ljiljana Radovanovi Tosi, Ljiljana Vrtunski, Mirjana Borak i Suzana Sekuli Gordana Nikoli, Zorica Pani, Zorica Dimitrijevi, Jelena Stefanovi, Ljiljna Stojanovi i Biljana Radosavljevi 2 O autorima i projektu u okviru koga je nastao Vodic Reformski obrazovni krugovi ROK predstavljaju mrezu strucnih i javnih lokalnih inicijativa za moderno obrazovanje u Srbiji, orijentisanih ka znanju, demokratskom razvoju zemlje i njenom ukljucivanju u evropske integracije.

Mjerenje inteligencije Rijetko koji pojam izaziva zanimanje tako velikog broja ljudi kao inteligencija. Spominjanje inteligencije, priznali mi to ili ne izaziva kod svih ljudi prizeljkivanje da je on po toj osobini bolji od ostalih, ili u najmanju ruku da se nalazi barem malo iznad prosjeka. Kada dodje do neke rasprave o inteligenciji, javlja se citav niz pitanja,kao sto su: sta je inteligencija, kakva joj je struktura, je li odredjena naslijedjem ili se razvija zbog zalaganja pojedinca, postoji li razlika u inteligenciji medju spolovima, rasama ili etnickim i drustevnim slojevima,te kako se ona mjeri... Uprkos velikom broju istrazivanja, hiljadama strucnih i znanstvenih clanaka i knjiga odgovor ni na jedno pitanje vezano za inteligenciju nije lagan. Cak i na pitanje sta je inteligencija nema jos usaglasenog odgovora. Svaki covjek drugacije definise inteligenciju. Medjutim u tom sarenilu odgovora ipak ima i necega zajednickog,a to je da se pod pojmom inteligencije podrazumijevaju njegove sposobnosti uocavanja problema i covjekove reakcije u problemskim situacijama. Pojam inteligencije i njeno mjerenje Svi mi otprilike znamo sto je to , no ipak ju je tesko tocno definirati, a jos teze izmjeriti. Ni sami psiholozi se medju sobom ne slazu. Nijedna od tih definicija nije sasvim tocna, ali nijedna nije ni sasvim pogresna. U savremenu psihologiju pojam inteligencije uveo je Herbert Spencer. On je inteligenciju uglavnom posmatrao s bioloskog aspekta. Tvrdio je da je inteligencija urođeno, naslijeđeno svojstvo. Prije njega u eksperimentalnoj psihologiji bila su zastupljena istrazivanja o inteligenciji, a pocela su sa Galtonom. Tako je Galton 80—ih godina proslog vijeka poceo na neki nacin mjeriti inteligenciju testirajuci ono sto danas zovemo senzornim sposobnostima. U pocetku i on je koristio testove slicne Galtonovim, ali je koristio i testove koji su sadrzavali mentalno u pravom smislu te rijeci. Upravo je primjena testova potakla istrazivanja vecine problema vezanih za inteligenciju. Posebno mjesto u razvoju inteligencije pripada francuskom psihologu Alfredu Binetu. Francuski psiholog Alfred Binet, tada aktivan u udruzi, i Theodore Simon sastavili su 1905. Binet i Simon u test su uvrstili zadatke koje su smatrali primjerenima tipicnim djecjim sposobnostima u odredjenoj dobi. Kao standard testa posluzili su im rezultati djece pet dobnih skupina koje su ucitelji smatrali prosjecnom. Taj je test, dakle, pratio odstupanja od prosjeka. Na primjer, ako je dijete u dobi od sest godina moglo uspjesno rijesiti zadatke koje obicno uspjesno rjesava dijete od osam godina, njegova je kronoloska dob 6, a mentalna 8. Zadaci su bili raznovrsni, a buduci da se radilo o prvome takvom testu, problemi o kojima se i danas raspravlja — problem nasljedja i okoline, problem jednodimenzionalnosti ili multidimenzionalnosti inteligencije u slucaju multidimenzionalnosti i pitanje strukture , razlika izmedju spolova i pripadnika raznih kultura i dr. Binet je bio svjestan ogranicenja svog testa. Test je dozivio dvije revizije 1908. Taj naziv se zadrzao do danas. Test je dozivio nekoliko revizija. Pretposljednjom revizijom iz 1986. Svako je podrucje posebno vrednovano, a konacni se rezulat dobiva se pribrajanjem. Taj test sadrzi skup zadataka s obzirom na dob djeteta. Pocinje se sa skupom pitanja neposredno ispod kronoloske dobi i nastavlja se sve dok dijete ne uspije rijesiti ni jedan zadatak iz odredjenog skupa. Ta mjera nazvana je koeficientom inteligencije eng. Tijekom ispitivanja, zadaci su podijeljeni prema dobi pojedinaca koji su, u prosjeku sposobni da ih urade. Mentalna dob se odredjuje na osnovu najslozenijih zadataka koje je pojedinac u stanju uraditi. IQ u rasponu od 90 do 110 smatra se prosjekom. Oko 50% populacije ima IQ prosjecne vrijednosti npr. Oko 13% populacije uklapa se u 110 i 139 i 1,5% populacije ima rezultate na razini genija. Niska inteligencija je definirana u rasponu od 80-89. Tu nalazimo razne teorije i istrazivanja koja te teorije potvrdjuju ili opovrgavaju. Wundta koji je odgovoran za prvi laboratorij eksperimentalne psihologije, predstavnik je pristupa koji zagovara jednodimenzionalnost inteligencije. Neki smatraju da je ponudio prvu odrzivu tj. Ona je rezultat primjene tada nove statisticke metode faktorske analize koja mu je pokazala da rezultati testova mentalnih sposobnosti pozitivno koreliraju. Faktorska analiza statisticka je metoda kojom se na osnovi korelacija nastoji reducirati kolicina dobivenih podataka, a cilj je utvrditi koje izmjerene velicine npr. Spearmana je, jos dok je kao student radio u laboratoriju W. Wundta intrigirala ideja o jedinstvenom, bioloski uvjetovanom izvoru ljudske inteligencije. Smatrao je da njegovi prethodnici nisu nalazili pozitivnu korelaciju izmedju rezultata na testovima mentalnih sposobnosti zbog primjene pogresnih statistickih metoda. Sam je autorom formule korekcije koja je na kraju potvrdila postojanje pozitivne korelacije. Primjenio je metodu faktorske analize na rezultate djece na raznim testovima i zakljucio da svi testovi imaju nesto zajednicko g factor i nešto specificno za svaki test specific factor. Spearman je smatrao da iza svake intelektualne aktivnosti stoje g faktor koji je u potpunosti urodjen, i s faktor, a da je prije svega g faktor zasluzan za razlike izmedju ljudi. Tako bi se moglo reci da je g faktor kriv za to što ljudi s dobrim rezultatom u jednoj mentalnoj sposobnosti, obicno imaju dobar rezultat i kod mjerenja neke druge od njih. Spearman je vjerovao da je g faktor osnova tj. Ovo je bila prva i ujedno najjednostavnija teorija strukture ljudske inteligencije, ali je ubrzo napusteno ovo glediste. Istoj struji pripadaju britanski psiholog Cyril L. Burt 1883-1971 i kanadski psiholog Philip E. Vernon 1905-1987 koji su takodjer primjenjivali metodu faktorske analize. Burt, koji je bio student Spearmana, slagao se s tvrdnjom da je g faktor zajednicki svim testovima mentalnih sposobnosti, ali dvofaktorski model smatrao je prejednostavnim. Zajedno s Vernonom razradio je model koji osim g faktora i pojedinih s faktora navodi i grupne faktore između njih i koji je predstavljen u Vernonovu radu The Structure of Human Abilities 1950. A to su: S - spacijalna prostorna sposobnost brzo i precizno predstavljanje, zamisljanje ili vizuelizacija odnosa u prostoru ; P - perceptivni faktor brzo i tacno opazanje prisutnih podataka, vidna diskriminacija ; N - numericki faktor brzo, lako i uspjesno operisanje brojevima u racunskim operacijama ; V - verbalni faktor sposobnost razumijevanja rijeci i jezika uopste, shvatanje napisanog i verbalno zakljucivanje ; W - verbalna fluentnost sposobnost brzog produkovanja rijeci, bogatstvo rjecnika, lako pronalacenje rijeci da se izrazi misao ili rijeci koje pocinju na isto slovo ; M - faktor pamcenja, memorije kapacitet neposrednog pamcenja, radne memorije, lako zadrzavanje i medjusobno povezivanje utisaka ; R I - sposobnost rezonovanja ili faktor induktivnog zakljucivanja shvatanje odnosa medju datim podacima i pronalazenje opsteg principa, pravila. Tendencija koju je zapoceo Terston kulminira u multidimenzionalnom pristupu strukturi intelekta Gilforda Guilford, 1965, 1979. On u svoj model strukture intelekta uvodi tri dimenzije: operacije kognicija, memorija, divergentno misljenje, konvergentno misljenje i evaluacija , sadrzaje ponasajni, semanticki, simbolicki i figuralni i produkte jedinice, klase, relacije, sistemi, transformacije i implikacije , sto daje 150 posebnih i nezavisnih sposobnosti covjeka. Gilford je nastojao da sposobnosti date u modelu empirijski pronadje i faktorskim postupcima dokaze. Pri tome je nasao da grupni faktori nisu medjusobno povezani i zakljucio da inteligenciju ne mozemo analizirati kao jednu sposobnost. Gilfordov model inteligencije Katel je Cattell, 1963, 1971 dao teoriju dva opsta faktora: fluidne gf i kristalizovane gc inteligencije. Fludna inteligencija je opsta sposobnost opazanja odnosa, povezana sa neuralnim razvojem mozdane kore i nezavisna je od drugih specificnih sposobnosti. U toku sticanja iskustva iz fluidne inteligencije se, pod uticajem motivacije i sredinskih faktora, razvija kristalizovana inteligencija koja se ispoljavanje kao visoko organizovana vjestina rasudjivanja u niz oblasti. Nastavljajuci Katelov rad Horn Horn, 1991 dolazi do zakljucka da je i gc, a ne samo gf, rezultat genetskih faktora, ali da razlicite grupe gena uticu na njihov razvoj. Druga dopuna teoriji je da se i gf i gc razvijaju pod uticajem obrazovanja i ucenja. Medjutim, kristalizovana inteligencija je uglavnom zavisna od skolovanja dok je fludna inteligencija pod uticajem individualnog ucenja licnosti u svakodnevnim zivotnim situacijama i prije skolovanja, a kasnije u vanskolskom angazovanju licnosti. Razvoj kristalne inteligencije zavisi i od razvijenost fluidne. Fluidna inteligencija - opca sposobnost otkrivanja relacija u svim podrucjima - brzina i tacnost apstraktnog rezoniranja - neovisna je od iskustva i edukacije Kristalizirana inteligencija - sposobnost izvodjenja relacija u specificnim podrucjima - akumulirano znanje i rjecnik - iskustvo i edukacija utjecu na njen razvoj Howard Gardner je psiholog koji je najpoznatiji po svojoj teoriji visestruke inteligencije, a koja predstavlja kritiku prema prema stavu da postoji samo jedna ljudska inteligencija koja može biti procijenjena kroz standardne psihometrijske instrumente. On tvrdi da IQ testovi ne uzimaju u obzir puni opseg ljudske inteligencije, te da svi imamo individualne snage i slabosti koje oblikuju dimenzije visestruke inteligencije. Gardner, stoga, inteligenciju definira kao sposobnost za rjesavanje problema i stvaranje proizvoda koji se cijene u jednom ili vise kulturnih okvira. Višestruka inteligencija se u pocetku sastojala iz sedam dimenzija inteligencije, ali kasnije je Gardner dodatno identificirao osmu, a moze se uzeti u obzir i egzistencijalisticka inteligencija, sto znaci da teorija visestruke inteligencije ima 9 dimenzija. Gardner je potvrdu svojih hipoteza nasao u neurofizioloskim istrazivanjima, ali upozorava da u normalnim zivotnim situacijama ove sposobnosti ne funkcioniraju potpuno nezavisno jedna od druge, vec u velikom broju slucajeva medjusobno se preklapaju i tako zajedno djeluju. VIZUALNO - PROSTORNA INTELIGENCIJA Pretezno se odnosi na likovno izrazavanje, crtanje, modeliranje itd. Osobe sa izazenom ovom inteligencijom vole promatrati svijet oko sebe i pronalaziti zanimljive stvari u njemu. Obicno posjeduju sposobnost zamisljanja stvari ili slika, te pored toga sposobnost da ono sto vide u masti predstave i drugima putem umjetnosti, dizajna, fotografije, arhitekture ili razlicitih izuma. Ovu vrstu inteligencije posjeduju: arhitekti, umjetnici, koreografi itd. VERBALNO - LINGVISTICKA INTELIGENCIJA Ovaj oblik inteligencije odnosi se na govorno izrazavanje i govornu fluentnost. Manifestira se u citanju, pisanju i govoru. Osobe s izrazenom ovom inteligencijom, vjeste su u poigravanju rijecima, ucenju stranih jezika, pricanju prica, kreativnom pisanju ili citanju, vjesti su govonici, dobro se snalazer u debatama, razumiju sintaksu i strukturu jezika. Ova vrsta inteligencije najcesce je razvijena kod pisaca, pjesnika, filozofa, novinara i svih drustvenih djelatnika. LOGICKO - MATEMATICKA INTELIGENCIJA Najcesce je povezana s onim sto se naziva nauceno misljenje, a povezana je i s logikom. Ona ukljucuje sposobnosti da se radi s apstraktnim simbolima, te da se otkrivaju skrivene veze i odnosi izmedju danih podataka i informacija. Ovaj oblik inteligencije se istice kod osoba koje uzivaju pri rjesavanju problema, sposobni su razumjeti brojeve i matematicke strukture i znanost ih sama po sebi zabavlja. Obicno takve osobe vole zagonetke, rebuse, mozgalice, racunare, smisljaju vlastite sifre ili rado provode znanstvene eksperimente. Ova vrsta inteligencije razvijena je kod znanstvenika, ekonomista, kompjuterskih strucnjaka, lijecnika, matematicara itd. TJELESNO - KINESTETICKA INTELIGENCIJA Ovaj vid inteligencije je izrazen kod osoba koje se skladno krecu i osjecaju ugodno u vlastitom tijelu, koriste ga da bi naucili nove vjestine ili se izrazili na razlicite nacine. Osobe s istaknutom ovom inteligencijom cesto se bave atletikom, plesom, glumom ili najvise vole raditi rukama i baviti se aktivnostima poput modelarstva, konstruiranja ili popravljanja stvari. GLAZBENA INTELIGENCIJA Osobe sa izrazenom ovom inteligencijom vole glazbu, ritam, melodiju, opcenito, skladne tonove. Posjeduju dobar glazbeni sluh, te su osjetljivi na zvucne podrazaje u okolini, ljudske glasove ili glazbene instrumente. Obicno vole razlicite vrste glazbe i uzivaju u aktivnostima poput pjevanja, sviranja, slusanja glazbe, posjecivanja koncetara. Ovu vrstu inteligencije imaju ljudi koji se bave reklamom, glazbenici, kompozitori, nastavnici glazbe, glazbeni kriticari itd. INTERPERSONALNA INTELIGENCIJA Osobe sa izrazenom ovom vrstom inteligencije zanimaju ljudi i nacini na koji se medjusobno ophode. Obicno su to ekstrovertirane osobe, osjetljivi na emocije i raspolozenja drugih ljudi, vjesti su komunikatori i u ranijoj dobi su obicno sudionici radnih skupina ucenika skole ili debatnih klubova, imaju mnogo prijatelja, kasnije sudjeluju u radu nekih udruzenja ili jednostavno uzivaju u svakodnevnom druzenju s ljudima. Ova vrsta inteligencije zahtjeva sposobnost da se prepoznaju razlike medju ljudima u raspolozenju, emocijama, temperamentu, motivaciji i namjerama. Ovu vrstu inteligencije obicno posjeduju socijalni radnici, terapeuti, politicari, vjeski lideri, menadzeri, ucitelji itd. INTRAPERSONALNA INTELIGENCIJA Ovaj vid inteligencije osigurava osobi da posjeduje svijest o vlastitim osjecajima i razumije ih, svjesna je u cemu je najbolja, a na cemu jos mora poraditi, ne preuvelicava svoje vrline, i ne nastoji skriti svoje mane. Poznaje sebe vise nego sto je itko drugi moze upoznati. Dakle, povezana je s introspektivnoscu i samorefleksijom. Cesto su te osobe povucene i vole vrijeme provoditi u samoci, nastojeci predvidjeti svoje reakcije i emocije i tako biti jedinstvene, vode dnevnik, stvaraju planove za buducnost, razmisljaju o proslosti. Ovu vrstu inteligencije prije svega posjeduju filozofi, psiholozi, teolozi, odvjetnici, pisci itd. NATURALISTICKA INTELIGENCIJA Osobe s ovom inteligencijom su promatraci i uzivaju u prirodi i prirodnim ljepotama, bave se identificiranjem i klasificiranjem biljaka, zivotinja, minerala. Ili jednostavno vole boraviti u prirodi i osjecaju duboku povezanost s njom. Te osobe zanima vrtlarstvo, briga o zivotinjama, kuhanje, ekologija, poljoprivreda itd. EGZISTENCIJALNA INTELIGENCIJA Osobe s izrazenom ovom vrstom inteligencije vole razmisljati o filozofskim pitanjima, o svrsi postojanja, opcenito pitanjima vezanima za zivot i zivljenje. Osobe s ovom inteligencijom se nalaze u filozofskim i vjerskim krugovima. Iako su anatomski inteligencije odvojene jedna od drugih, Gardner tvrdi kako te inteligencije vrlo rijetko djeluju samostalno. Umjesto toga, inteligencije se koriste istovremeno i medjusobno se nadopunjavaju. Na primjer, plesac moze biti odlican u svojoj glazbenoj umjetnosti ako: a ima jaku glazbenu inteligenciju — razumije i osjeca ritam i varijacije u glazbi, b interpersonalna mu inteligencija omogucuje shvatiti kako se ljudi plesom mogu nadahnuti, oduseviti kao i c tjelesno — kinesteticka inteligencija koja mu omogucuje agilnost i koordinaciju pokreta kako bi sve to uspjesno spojio u uspijesan pokret. Stenberg je dao triarhicnu teoriju inteligencije Sternberg, 1985. Svoje polaziste nalazi i u psihometrijskom pristupu i u teoriji obrade informacija. Sastoji se od tri uze teorije: 1. Postoje dvije vrste zadataka — oni koji ukljucuju automatsku obradu podataka i oni koji zahtijevaju odgovor na nesto novo. Sternbergova teorija predstavlja znacajan pokusaj da se psihometrijski pristup obogati spoznajama o kognitivnim procesima stecenim u okviru pristupa obrade informacija. Dakle,prema Stenbergu, inteligencija se sastoji od tri dijela, a to su: kreativna, analiticka i prakticna inteligencija. Ti dijelovi su dio jedinstvenog medjusobno povezanog sustava. Analiticka inteligencija ukljucuje razumijevanje, procjenjivanje, odlucivanje i usporedjivanje. Kreativna inteligencija ukljucuje sposobnost kombiniranja na prvi dojam nepovezanih cinjenica u oblik nove ideje. Prakticna inteligencija ukljucuje sposobnost prilagodjavanja, odabira i oblikovanja okoline. Prema Stenbergovom zakljucku ljudi su svjesni u kojima podrucjima su jaki i slabi, te nastoje utvrditi svoje snage, a isto tako i kompenzirati svoje slabosti. Pijaže prema Sternberg i Powell, 1983. Funkcija inteligencije je adaptacija, bas kao sto je to funkcija i nekih drugih, jednostavnijih oblika ponasanja kao sto su npr. Razvoj u smjeru inteligentnog ponasanja odredjen je time sto odnosi pojedinca i okoline postaju s vremenom sve slozeniji, pa zahtjeve okoline vise nije moguce ispuniti jednostavnijim oblicima ponasanja. No inteligentno ponasanje se ne odvija po nacelu izolirano naucenih odgovora na konkretne slozene podrazaje, vec se ocituje u postojanju kognitivnih struktura koje dijete oblikuje tijekom razvoja. Pijaže je intelektualni razvoj time podijelio u kvalitativno razlicite stadije, a svaki je odredjen jednom opcom kognitivnom strukturom, nacinom razmisljanja, koja se onda ocituje u sirokom spektru ponasanja. Prilagodba struktura se odvija putem dvaju procesa, asimilacije i akomodacije. U dodiru s okolinom, pojave koje nas okruzuju asimiliramo u postojece kognitivne strukture, te ih pokusavamo objasniti pod vidom onoga sto vec znamo i razumijemo. Pojave koje se ne uklapaju u postoje u strukturu traze da akomodiramo strukture kako bismo unutar njih mogli objasniti i razumjeti nove cinjenice. Razvijajuci se, djeca stvaraju kvalitativno razlicite strukture, koje Pijaže naziva razvojnim stupnjevima. Postoje cetiri takva stupnja ili perioda, kroz koji prolaze sva djeca istim redoslijedom, a to su prema Vasta i sur. Senzomotoricki period koji obuhvaca prve dvije godine zivota i predstavlja oblik inteligencije u kojem je znanje o svijetu ograniceno na tjelesnu interakciju s ljudima i objektima. Predoperacijski period koji traje otprilike od druge do seste godine. U njemu dijete pocinje upotrebljavati simbole pomocu kojih kognitivno reprezentira svijet oko sebe. Akcije koje je u prethodnom periodu nuzno izvodilo fizicki, sada moze izvoditi i mentalno, no jos nije vjesto u rjesavanju simbolickih problema sto se manifestira u raznim pogreskama npr. Period konkretnih operacija traje od seste do jedanaeste godina. Inteligencija se u tom razdoblju manifestira kroz mogu nost izvodjenja mentalnih operacija nad usvojenim cesticama znanja. Period formalnih operacija pocinje u dobi od otprilike jedanaest godina. Ovaj period, u kojemu su i odrasli, ukljucuje logicko razmisljanje u odnosu na apstraktne i hipoteticke dogadjaje, a ne samo na konkretne objekte. Za Pijažea, ovom kognitivnom razvoju pridonose cetiri cinitelja: maturacija, fizicko i socijalno iskustvo te ekvilibracija. I dok su prva tri cinitelja uobicajena, ekvilibracija je jedinstven Pijažeov pojam pod kojim on podrazumijeva bioloski proces samoregulacije, koji potice kognitivni sustav na ravnotezu izmedju asimilacije i akomodacije. Kognitivni sustav uvijek tezi proizvesti i odrzati stanje ravnoteze. Kada dijete naidje na neku novu pojavu koju ne razumije nastat ce uznemirujuca neravnoteza unutar kognitivnog sustava koju ce dijete razmisljanjem ili djelovanjem pokusati rijesiti. Testovi inteligencije Testovi inteligencije koji se koriste su: Stanford-Binetov test, test Ravenove progresivne matrice, Wechslerova skala inteligencije za odrasle, Wechsler-Bellevueov test i dr. Svi oblici nabrojanih testova inteligencije vrlo visoko koreliraju prema dobivenim rezultatima jedan s drugim. Smatra se da testovi inteligencije mjere slijedece karakteristike licnosti: moc brzine prilagodbe na postojece i novonastale situacije, moc brzog i lakog ucenja, moc apstraktnog misljenja, moc brzine osjetljivosti na zadani problem, razumijevanje matematickih operacija i problema, sposobnost koristenja rijeci prilikom govora i pisanja te razumijevanje ideja i opca sposobnost osobe da svrhovito primijeni prethodno navedene sposobnosti. S razvojem testa inteligencije prvi je poceo engleski znanstvenik sir Francis Galton, koji je ispitivao utjecaj okoline i nasljedja na inteligenciju. Galton je razvio prototip testa inteligencije. Iako je Galtonov test inteligencije bio losiji, Galtonu se ne moze oduzeti znacaj koji je imao u razvoju testova inteligencije. Francuski razvojni psiholog Alfred Binet i Theodore Simon razvili su prvi sluzbeni test inteligencije, kao sto je vec ranije navedeno, koji se sastojao od 54 pitanja, a koji se nazvao prema njihovim tvorcima Binet-Simonov test inteligencije. Ugledanjem na Binetov test konstruisan je veliki broj drugih testova za ispitivanje inteligencije u mnogim zemljama. Testovi inteligencije se mogu koristiti za mjerenje inteligencije i djeci i odraslim ljudima. Testovi inteligencije mogu biti testovi snage i testovi brzine inteligencije. Takodje se koriste testovi koji predstavljaju kombinaciju snage i brzine inteligencije, te su najcesce zastupljeni medju testovima inteligencije. Neki testovi se baziraju na verbalnim karakteristikama, drugi na prostornim karakteristikama, a slijedeci opet na razumijevanju i analitickim sposobnostima. Poneki testovi ovise o vremenu reakcije, ili kolicini vremena koja je potrebna da se prepozna odredjeni podrazaj. Mnogi testovi ukljucuju ove cimbenike u subtestovima kojima se istrazuje sirok raspon intelektualnih karakteristika. Smatra se da bez obzira na prirodu testa, na temelju rezultata se moze izvesti generalni statisticki faktor koji je opci ili generalni pokazatelj inteligencije. Ne smatraju svi psiholozi da postoji generalni faktor inteligencije. Neki psiholozi smatraju da generalni faktor inteligencije odrazava samo neke karakteristike, a ne sve karakteristike inteligencije. Mjerenje inteligencije nasiroko se koristi u obrazovnim, poslovnim, vojnim i policijskim ustanovama, jer je ucinkovit predikator buduceg ponasanja. Visina inteligencije je povezana s uspjesnim usvajanjem vjestina i znanja i rjesavanjem problema na osnovu usvojenih znanja i vjestina. Izvorno testovi inteligencije su konstruirani kako bi se predvidio uspjeh u obrazovanju. Iako tvorci testova inteligencije nisu smatrali da mjere stalnu inteligenciju, ipak kriticari psihometrijskog pristupa smatraju da testovi inteligencije podupiru nativisticke teorije po kojima je inteligencija kvalitativno jedinstvena osobina s relativno stalnom kvantitetom. Drugim rijecima, inteligencija je osobina koja nije podlozna znacajnim promjenama, već je fiksna, utvrdjena i nepromjenjiva. Kao argument kriticari isticu da ljudi opcenito imaju nesto drugaciji i siri koncept inteligencije, nego sto se mjeri testom inteligencije. U skladu s time psihometrijski pristup mjerenju je samo dio onoga što se obicno razumijeva kao inteligencija. Vrste testova sposobnosti: Obojene progresivne matrice — CPM Izvorni naziv: Coloured Progressive Matrices CPM Autor: J. Raven Godina konstrukcije: CPM 1947. Namjena: Neverbalni postupak za ispitivanje sposobnosti logickog zakljucivanja kod djece Ispitanici: Od 5 do 11 godina, starije osobe, ispitanici iz klinicke prakse Oblik: CPM Klasični i CPM Paralelni Broj čestica: 36, tri puta po 12 zadataka Primjena: Pojedinačna ili skupna. Bez vremenskog ograničenja; u prosjeku traje 15 do 30 minuta Ocjenjivanje odgovora: Objektivno Standardne progresivne matrice — SPM Izvorni naziv: Standard Progressive Matrices SPM Autor: J. Raven Godina konstrukcije: SPM 1938. Namjena : Neverbalni postupak za ispitivanje sposobnosti logickog zakljucivanja Ispitanici: Moguce od 6 godina, a standardno od 10 godina nadalje Oblik: SPM Klasicni, SPM Paralelni i SPM Plus oblik Broj cestica: 60, SPM sadrzi pet serija po 12 zadataka koji su u reviziji Primjena: Pojedinacna ili skupna, 60 minuta Ocjenjivanje: Objektivno Progresivne matrice za napredne — APM Izvorni naziv: Advanced Progressive Matrices APM Autor: J. Raven Godina konstrukcije: 1941. Namjena: Neverbalni postupak za ispitivanje sposobnosti razumijevanja kompleksnih situacija, pronalaženja značenja u dogadjajima te smislenog percipiranja i midljenja. Ocjenjivanje: Objektivno Kognitivni neverbalni test — KNT Autori: J. Augustin Godina objavljivanja: 2004. Namjena: Neverbalni test za ispitivanje logickog zakljucivanja g-faktorski test inteligencije. Ispitanici: Od 11 godina nadalje Broj cestica: 40 zadataka s crtezima geometrijskih oblika A1 i A2 oblici testa Primjena: Skupna ili pojedinacna u trajanju od 15 minuta. Ocjenjivanje: Objektivno, pomocu kljuca za ocjenjivanje ili pomocu CD-a za ocjenjivanje. Mill-Hill ljestvica rjecnika — MHV Izvorni naziv: The Mill Hill Vocabulary Scale MHV Autori: J. Raven Namjena: Ispitivanje aktualne sposobnosti dosjecanja znacenja poznatih rijeci i sposobnosti verbalnog komuniciranja Ispitanici: Od 11 godina nadalje Oblik: Oblik 1 za djecu i Oblik 1 za odrasle, te Oblik 2 za djecu i Oblik 2 za odrasle Broj cestica: 88, podijeljene u dva paralelna oblika: Serija A i Serija B Primjena: Pojedinačna ili skupna, usmena ili pismena Ocjenjivanje: Kvantitativno i kvalitativno Crichton ljestvica rjecnika — CVS Izvorni naziv: Crichton Vocabulary Scale, 1988 Revision CVS Autori: J. Raven Namjena: Ispitivanje verbalnih sposobnosti djece i osoba sa snizenom inteligencijom Ispitanici: Djeca do 11 godina i odrasli ostecenog kognitivnog funkcioniranja Oblik: Ljestvica se sastoji od dva paralelna oblika od po 40 zadataka ukupno 80 cestica Primjena: Pojedinacna, usmena Ocjenjivanje: Kvalitativno Revidirani Beta Test — Beta II Izvorni naziv: Revised Beta Examination - Second Edition BETA-II Autori: C. Gurvitz Godina konstrukcije i prvog izdanja: 1946. Namjena: Ispitivanje osjetljivosti za probleme i inteligencije Ispitanici: Od 16 godina nadalje Oblik: Pb test, A oblik Broj cestica: 70 Primjena: Skupna ili pojedinacna, u trajanju od 45 minuta Ocjenjivanje: Objektivno, prema kljucu za ocjenjivanje iz Prirucnika M Serija Autori: Zoran Bujas i Boris Petz Godina konstrukcije: 1952. Namjena: Procjena intelektualnih sposobnosti odraslih ispitanika, najmanje sa zavrsenom srednjom skolom Ispitanici: Od osmog razreda osnovne skole nadalje Oblik: Jedinstven Broj cestica: Devet testova s ukupno 132 zadatka Primjena: Skupna ili pojedinacna u trajanju od 71 minute cistog rjesavanja serije Ocjenjivanje: Objektivno, prema kljucu za ocjenjivanje iz Prirucnika B serija Autor: Zoran Bujas Godina konstrukcije: 1968. Namjena: Verbalna serija za ispitivanje inteligencije Ispitanici: Od osmog razreda osnovne skole nadalje Broj cestica: Devet subtestova s ukupno 119 zadataka. Maksimalan rezultat je 402,2 ponderirana boda Primjena: Skupna ili pojedinacna u trajanju od 109 minuta cistog rjesavanja Serije Ocjenjivanje: Objektivno, prema kljucu za ocjenjivanje iz Prirucnika Kognitivni test SR-1 Autori: Aleksandar Momirovic i J. Sucevic Kratak opis: Kratki brzinski test tipa sifriranja, namijenjen za mjerenje efikasnosti tzv. Broj zadataka: 54 Primjena: Skupna KI — 4 Autor: Dzevdet Hadziselimovic, Zarko Vukmirovic i Neala Ambrosi — Randic Godina: 2004. Pretpostavljalo se da TN-10 ispituje fluidnu inteligenciju, a KI-4 kristaliziranu inteligenciju. Ispitanici: Ispitivanje ucenika 5. Miglierini Godina revidiranog izdanja: 1973. Namjena: Test dinamickih nizova je neverbalni test, orijentiran na dinamiku misljenja u podrucju konkretnih odnosa, odnosno njime se mjeri sposobnost sagledavanja povezanosti medju simbolickim zadacima Ispitanici: Od 15 godina nadalje, sa zavrsenom osnovnom skolom Oblik: Jedinstven Broj cestica: 30 Primjena: Skupna ili pojedinacna u trajanju od 15 minuta Ocjenjivanje: Objektivno, pomocu kljuca za odgovore Test nizova — TN Autor: Vid Pogacnik Namjena: Test je namijenjen za mjerenje fluidne inteligencije Oblici: Duzi oblik TN-20 u oblicima A i B, te kraci oblik TN-10 u oblicima A i B Broj cestica: 45 zadataka TN-20 i 30 zadataka TN-10 Primjena: Skupna ili pojedinacna u trajanju od 20 minuta za TN-20 i 10 minuta za TN-10 Ocjenjivanje: Objektivno, pomocu sablona Test D-48 Autori: P. Pichot prema Ansteyu Godina konstrukcije: 1948. Namjena: Neverbalni test za ispitivanje opće inteligencije, snažno saturiran g-faktorom Ispitanici: Stariji od 12 godina Broj cestica: 44 Primjena: Pojedinacna ili skupna, u trajanju od 25 minuta Ocjenjivanje: Objektivno, prema kljucu za ocjenjivanje Test D-70 Autori: F. Rennes Godina konstrukcije: 1970. Namjena: Neverbalni test za ispitivanje opce inteligencije, snazno saturiran g-faktorom Ispitanici: Stariji od 12 godina Broj cestica: 44 Primjena: Pojedinacna ili skupna, u trajanju od 25 minuta Ocjenjivanje: Objektivno, prema kljucu za ocjenjivanje Test opcih sposobnosti — TOS Izvorni naziv: General Ability Tests Autori: Pauline Smith i Chris Whetton Godina konstrukcije: 1988. Namjena: TOS se koristi za profesionalnu orijentaciju i selekciju. Ispitanici: Od 15 godina nadalje Oblik: Jedinstvena baterija sastavljena od subtestova verbalnih, neverbalnih, numerickih i spacijalnih sposobnosti Broj cestica: Ukupno130 verbalnih 36, neverbalnih 36, numeričkih 36 i spacijalnih 22 Primjena: Skupna ili pojedinacna u trajanju od 15 do 20 minuta po subtestu, tj. Cattell Godina izdanja: 1960. Namjena: Neverbalni testovi inteligencije, koji iskljucuju, koliko je god moguce, utjecaj verbalnih sposobnosti, kulture iz koje pojedinac potjece i stupnja obrazovanja. Primjena Ljestvice 1 traje 22 minute, a Ljestvice 2 i Ljestvice 3 po 12,5 minuta Ocjenjivanje: Objektivno, pomocu kljuceva za odgovore tiskanih na samokopirnom papiru Wechsler Intelligence Scale for Children — WISC-IV Izvorni naziv: Wechsler Intelligence Scale for Children — 4th ed. Wechsler Godina izdanja: 2003. Namjena: WISC je jedan od najpoznatijih i najcesce upotrebljavanih testova inteligencije za djecu. Pruza informacije o opcoj intelektualnoj sposobnosti djeteta, te o nizu specificnih kognitivnih sposobnosti. Ispitanici: djeca u dobi od 6 godina i 0 mjeseci do 16 godina i 11 mjeseci. Oblik: WISC-IV je posljednja revizija Wechslerovih ljestvica. Struktura i sadrzaj ljestvice revidirani su kako bi odrazavali suvremena dostignuca u teoriji i praksi mjerenja kognitivnih sposobnosti djece, pri cemu je poseban naglasak stavljen na mjerenje radne memorije, brzine procesiranja i fluidne inteligencije. U odnosu na prethodnu verziju testa izostavljeni su ili izmijenjeni neki podtestovi te su dodani novi tako da se WISC-IV sastoji od 15 podtestova - 10 temeljnih i 5 dodatnih.. Primjena i ocjenjivanje: Primjena testa je individualna i traje izmedju 110 i 140 minuta. Rezultat na WISC-u IV izrazava se kao standardizirani rezultat, a moze se vrednovati i na temelju normi u obliku centila, opisnih klasifikacija, intervala pouzdanosti i dobnih ekvivalenata, koje u kombinaciji sa standardiziranim rezultatima znacajno pridonose tocnosti i detaljnosti opisa djetetova ucinka. Wechsler Adult Intelligence Scale - Revised edition — WAIS-R Izvorni naziv: Wechsler Adult Intelligence Scale - Revised edition WAIS-R Autor: D. Wechsler Godina revidiranog izdanja: 1986. Namjena: Assess a variety of cognitive abilities. This is an individually administered test designed to sample intelligent behavior through a wide range of different test situations. Two scales - Verbal and Performance - can be administered separately where particular language and motor impairment makes this desirable. In combination, the 11 subtests offer a wide variety of opportunities for the demonstration of particular abilities Ispitanici: 16 to 74 years Oblik: 11 different subtests organised in Verbal 6 subtests and Nonverbal 5 subtests scale Primjena: Individual administration - 75 minutes Napomena: Originalno englesko izdanje testa Kohs Block Design Test Izvorni naziv: Kohs Block Design Test Autor: S. Kohs Namjena: The Kohs Block Design Test is a performance test of intelligence. Since the easy to give and understand instructions were designed so they could be given in pantomime, the tests are especially valuable for testing those with language and hearing handicaps, disadvantaged and non-English speaking individuals Oblik: The test consists of 16 colored cubes and 17 cards with colored designs the subject is to duplicate Primjena: Individual administration - 30 to 40 minutes average in some cases it requires 15 to 20 minutes Ispitanici: From 3 to 19 years Napomena: Originalno americko izdanje testa Kompleksni reakciometar Drenovac CRD serija Autor: Dr. Namjena: Sustav psihodijagnosticke opreme namijenjen utvrdjivanju dijagnostici i pracenju razlicitih kognitivnih i drugih osobina. Oblik: cetiri instrumenta Primjena: Individualna Ocjenjivanje: Objektivno Testovi diferencijalnih sposobnosti za profesionalnu orijentaciju — DAT za profesionalnu orijentaciju Izvorni naziv: Differential Aptitude Tests for Guidance — DAT for Guidance Autori: G. Wessman Godina konstrukcije: Prvo izdanje 1947. Namjena: DAT za profesionalnu orijentaciju koristi se za procjenu 8 razlicitih podrucja sposobnosti koje su vezane uz uspjeh u različitim poslovima. Ispitanici: Od 16 godina nadalje. Primjena: Individualna ili grupna. Ocjenjivanje: Objektivno Testovi diferencijalnih sposobnosti za profesionalno usmjeravanje ucenika — DAT za ucenike Izvorni naziv: Differential Aptitude Tests for Schools — DAT for Schools Autori: George K. Seashore i Alexander G. Wessman Godina konstrukcije: 1997. Namjena:DAT za ucenike je namijenjen za procjenu osam razlicitih tipova sposobnosti koje mogu biti povezane s uspjehom u razlicitim podrucjima rada. Ispitanici: 12—18 godina Primjena: Individualna ili grupna u trajanju od 10 do 30 minuta po subtestu. Ocjenjivanje: Objektivno Testovi diferencijalnih sposobnosti za selekciju — DAT za selekciju Izvorni naziv: DAT for Selection Autori: The Psychological Corporation, urednici Gillian Hyde i Geoff Trickey Namjena :Baterija testova namijenjenih za selekciju. Sastoji se od dvije odvojene serije testova koje se mogu upotrebljavati posebno. Test opcih sposobnosti — test verbalnog razumijevanja, test numerickog razumijevanja i test razumijevanja apstraktnih odnosa. Ta tri testa u kombinaciji pruzaju opcenit uvid u sposobnosti osobe u tri glavna podrucja intelektualnog funkcioniranja. Test tehnickih sposobnosti — test numerickog razumijevanja, test razumijevanja apstraktnih odnosa, test mehanickog razumijevana i test prostornih odnosa. Ispitanici: Od 16 godina nadalje Primjena: Individualna ili grupna Ocjenjivanje: Objektivno Literatura o Brkovic, Aleksa D. Uzice:Uciteljski fakultet o Gardner, Howard, Mindy L. Wake 1999 , Inteligencija: razlicita gledista. Jastrebarsko:Naklada Slap o Gudjons, H. Jastrebarsko:Naklada Slap o Posavec, M.